Lesson 3.1 Serbian language - Informal introduction Lektion 3.1 Serbische Sprache – Informelle Einführung Lesson 3.1 Serbian language - Informal introduction Lección 3.1 Idioma serbio: introducción informal Lezione 3.1 Lingua serba - Introduzione informale Урок 3.1 Сербский язык – Неформальное введение

Evo sada jedne zanimljive lekcije nakon ovih prethodnih lekcija koje su se ticale gramatike Now here is an interesting lesson after these previous lessons that were about grammar

Kako da se predstavite na srpskom jeziku? How to introduce yourself in Serbian?

Zdravo! Ja sam Aleksandra. Ja sam profesorka srpskog jezika. Imam trideset pet godina. Sada se vi predstavite. Hello! I am aleksandra. I am a teacher of the Serbian language. I am thirty-five years old. Now you introduce yourself.

ZAMENICE PRONOUNS

Počnimo najpre od ličnih zamenica. Let's start with personal pronouns first.

Zamenica za prvo lice jednine je ja. The first person singular pronoun is I.

(Ja sam Aleksandra.) (I am aleksandra.)

Zamenica za drugo lice jednine ti. The second person singular pronoun you.

Zamenica za treće lice jednine ̶ on (za muški rod), ona (za ženski rod), ono (za srednji rod). Pronoun for the third person singular - he (for the masculine gender), she (for the feminine gender), it (for the neuter gender). Zamenica prvog lica množine ̶ mi. The first person plural pronoun ̶ we. Zamenica drugog lica množine ̶ vi. Second person plural pronoun ̶ vi. Zamenica za treće lice množine ̶ oni, one, ona; oni za muški rod, one za ženski rod množine, ona za srednji rod. Ja

TI

On

Ona , ono

Mi

Vi

Oni , One , Ona

Primetili ste da samo zamenica za treće lice razlikuje rodove. You noticed that only the third person pronoun distinguishes between genders.

Prilikom neformalnog upoznavanja, pozdravljamo se sa zdravo ili ćao. When getting to know each other informally, we greet each other with hello or bye.

Zdravo

Ćao

Zdravo znači da nekome želimo zdravlje. Hello means we wish someone health.

Osobi koju dugo poznajemo ili osobi naših godina, obraćamo se u drugom licu jednine ̶ ti. We address a person we have known for a long time or a person our age in the second person singular ̶ you. Kada hoćemo nekoga da pitamo kako se zove, kažemo: When we want to ask someone their name, we say:

Kako se zoveš? What is your name? Kako se ti zoveš?

Obratite pažnju na ovo –š na kraju glagola Notice this –š at the end of the verb

U prvoj lekciji, rekli smo da obratite pažnju na –m na kraju glagola (sedim, šetam) In the first lesson, we said to pay attention to the -m at the end of the verb (I sit, I walk)

To –m bilo je oznaka za prvo lice jednine. To -m was a marker for the first person singular.

Ovo –š oznaka je za drugo lice jednine i zato u srpskom jeziku nije neophodno ponavljati zamenice. This -š marker is for the second person singular, and that is why it is not necessary to repeat pronouns in the Serbian language.

Čak nije ni odlika dobrog stila. It's not even a sign of good style.

Na pitanje Kako se ti zoveš? Odgovorićemo sa Ja se zovem Aleksandra ili Zovem se Aleksandra. To the question What is your name? We will answer with My name is Aleksandra or My name is Aleksandra.

Ja se zovem Zovem se Nikada nećemo reći Se zovem. We will never say My name is.

Ova rečca se koja označava povratni glagol, uvek stoji iza glagola, nikada na početku rečenice. This word se, which indicates a reflexive verb, always comes after the verb, never at the beginning of the sentence.

Može samo da stoji iza akcentovane reči. It can only stand after an accented word.

Dakle, Ja se zovem Aleksandra. Zovem se Aleksandra Ili kraće Ja sam Aleksandra . So, my name is Aleksandra. My name is Aleksandra Or I'm Aleksandra for short. Prilikom upoznavanja, pristojno je da prvo vi kažete svoje ime, odnosno da se prvo vi predstavite, a zatim da pitate osobu sa kojom se upoznajete kako se zove. When getting acquainted, it is polite to say your name first, that is, to introduce yourself first, and then to ask the person you are meeting with what their name is.

Zdravo! Ja sam Aleksandra. Kako se (ti) zoveš? Hello! I am aleksandra. What is your name?

Posle ovog pitanja, kada se sa nekim upoznajete, reći ćete: „ Drago mi je.“ After this question, when you meet someone, you will say: "I'm glad."

To znači da vam je drago ili da vam je prijatno u društvu sagovornika ili da želite da nastavite razgovor. This means that you are happy or comfortable in the company of the interlocutor or that you want to continue the conversation.

Koliko imaš godina? How old are you?

Koliko ti imaš godina? How old are you?

Koliko ti imaš godina?

Imam trideset pet godina. I am thirty-five years old.

Ako se vaše godine završavaju na jedan, upotrebićete oblik godinu If your years end in one, you will use the year form

Jednu godinu, dvadeset jednu godinu, trideset jednu godinu One year, twenty-one years, thirty-one years

Imam dvadeset jednu godinu. I am twenty one years old.

Ako se broj vaših godina završava na dva, tri ili četiri, reći ćete godine.

dve godine, dvadeset dve godine, trideset dve godine two years, twenty-two years, thirty-two years

tri godine, dvadeset tri godine, trideset tri godine

četiri godine, dvadeset četiri godine, trideset četiri godine

Imam trideset četiri godine. I am thirty-four years old.

U svim ostalim slučajevima govorite: godina. In all other cases, say: year.

Imam osamnaest godina. I am eighteen years old.

Imam dvadeset godina.

Imam trideset pet godina. I am thirty-five years old.

Na pitanje: Gde radiš? Gde ti radiš? Ili Čime se baviš? To the question: Where do you work? Where do you work? Or What do you do? Čime se ti Baviš?

možemo odgovoriti na sledeće načine: we can answer in the following ways:

Ja sam profesor srpskog jezika i književnosti Ili I am a professor of Serbian language and literature, Ili Ja sam student ili kraće: „Studiram ( Ja studiram)“. I am a student or in short: "I study ( I study)".

Ja učim srpski jezik ili jednostavnije: „Učim srpski jezik.“ I'm learning the Serbian language, or more simply: "I'm learning the Serbian language."

Ako želimo nekoga da pitamo za zdravlje ili želimo da znamo kako se oseća u našem društvu, da li mu je dobro ili loše, reći ćemo: If we want to ask about someone's health or if we want to know how he feels in our society, whether he is good or bad, we will say:

Kako si? How are you?

Kako si (ti)? How are you)?

Na pitanje kako si, najpre se zahvalimo na pitanju, a onda odgovaramo. When asked how are you, we first thank you for the question, and then we answer.

Kada želimo da se zahvalimo, kažemo hvala. When we want to say thank you, we say thank you.

HVALA

Hvala na pitanju, dobro sam. Kako si ti?

Ili kraće: Dobro sam. Hvala. Or in short: I'm fine. Thank you.

Ako se ne osećate dobro, reći ćete: „Hvala na pitanju, ne baš najbolje.“ If you're not feeling well, you'll say, "Thanks for asking, not so good."

Ili Nije loše. Malo sam umorna i boli me glava. Or Not bad. I'm a little tired and have a headache.

Ako vam neko nešto nudi i vi prihvatate, reći ćete: „ Hvala“. If someone offers you something and you accept it, you will say: "Thank you".

Ako ne želite da prihvatite, reći ćete: „ Ne hvala (ili zahvaljujem)“. If you do not want to accept, you will say: "No thanks (or thank you)". Zahvaljujem znači da nešto odbijate Thanking means that you refuse something

Kada želite da znate da li vaš sagovornik ima brata ili sestru, pitaćete: „ Imaš li brata (Imaš li sestru)?“ When you want to know if your interlocutor has a brother or sister, you will ask: "Do you have a brother (Do you have a sister)?" Ili Da li imaš brata? Da li imaš sestru? Or Do you have a brother? Do you have a sister?

Da li imaš brata? Da li imaš sestru?

Na ovo pitanje možete odgovoriti sa: „ Imam stariju sestru“ , ako je ona starija ili: „ Imam mlađu sestru“, ako je od vas mlađa.

Imam starijeg brata ili Imam mlađeg brata.

stariju sestru ̶ mlađu sestru starijeg brata ̶ mlađeg brata. Obratite pažnju na to da se pridev prilagođava imenici.

Stariju sestru dobija isti nastavak kao imenica. Older sister gets the same suffix as a noun. starijeg brata

Sada spojimo sve ovo da dobijemo jednu celu, neformalnu konverzaciju.

Zdravo! (ili Ćao) Ja sam Ivan. Kako se ti zoveš?

Zdravo! Ja sam Aleksandra. Drago mi je.

Koliko imaš godina?

Imam trideset pet godina.

Imaš li brata ili sestru?

Imam stariju sestru.

Čime se baviš?

Ja sam profesorka srpskog jezika i književnosti.

Kada želite da predstavite neku treću osobu, svog druga, drugaricu, brata, sestru, reći ćete:

„ Ovo je moj drug.“

„Ovo je moj brat.“

„Ovo je moj kolega Ivan.“ Na primer. "This is my colleague Ivan." For example. Ili za ženski rod:

„Ovo je moja drugarica.“

„Ovo je moja koleginica.“

„Ovo je moja sestra Ana.“

Dosad ste možda zapazili da se u srpskom jeziku ženska imena uglavnom završavaju na –a By now you may have noticed that in the Serbian language women's names usually end in -a

(Ana, Jelena) kao i imenice ženskog roda.

Muška imena, kao i imenice muškog roda, uglavnom se završavaju na suglasnik:

drug ̶ drugarica prijatelj ̶ prijateljica profesor

profesorka

Prilikom odlaska, pozdravljamo se najčešće sa: Ćao When leaving, we usually greet each other with: Hello

ili ređe: zdravo

Ovako izgleda neformalno upoznavanje

i neformalna komunikacija