×

We use cookies to help make LingQ better. By visiting the site, you agree to our cookie policy.


image

speak academy, Serbian Lesson 5.1 - Present - Serbian Language courses

Serbian Lesson 5.1 - Present - Serbian Language courses

PREZENT

Glagoli u srpskom jeziku završavaju se na -ti -sti ili -ći

Glagoli na -ti

pevati

pisati

čitati

šetati

Glagoli na -sti

jesti

plesati

tresti

sesti

Glagoli na -ćo

ići

doći

poći

vući

Do sada smo već koristili neke oblike prezenta:

sedim, šetam, zovem se, imam

nemam

Sada ćemo se malo pozabaviti graženjem prezenta

Prezent se gradi od prezentske osnove i nastavaka

Prezentska osnova dobija se odbijanjem nastavka -mo od prvog lica množine prezenta

Uzmimo za primer glagol TRČATI

Prvo lice množine prezenta glasi:

mi trčimo

Odbijemo nastavak mo i dobijemo osnovu - trči

za prvo lice jednine –m,

ja trčim

za drugo lice jednine –š

ti trčiš

za treće lice jednine nema nastavka

on , ona, ono trči

za prvo lice množine –mo

mi trčimo

za drugo lice množine –te

vi trčite

trećem licu množine dodajemo nastavak -e

oni trče

za treće lice množine može se upotrebiti jedan od nastavaka: –ju, -u ili –e.

Kasnije ćemo objasniti koji nastavak dodajemo trećem licu množine

Ovako se gradi i prezent glagola zvati se u potvrdnom obliku

Zašto jednostavno ne gradimo prezent odbijanjem nastavka -ti?

Uzmimo na primer glagol voleti

Ako odbijemo nastavak -ti

dobijamo osnovu vole-

Ja volem

Mi ne kažemo Ja volem, mada ćete to čuti u nekim dijalektima, već ja volim

Kada imamo glagole koji se završavaju na -ći

situacija je još komplikovanija

Zamislite glagol ići kome

odbijemo nastavak -ći

Dobijamo samo jedno i. Onda nastaje potpuna zbrka

Kako glasi prezent glagola ići?

Prvo lice množine prezenta - mi idemo Odbijemo nastavak -mo

Dobili smo osnovu ide-

U srpskom jeziku postoje tri grupe glagola

i na osnovu toga odrežujemo nastavke u prezentu

U prvu grupu spadaju glagoli čija se prezentska osnova završava na -i

Takvi glagoli u trećem licu množine dobijaju nastavak -e Glagol učiti - mi učimo

osnova je uči

oni uče

Glagol NOSITI

Drugau grupu glagola čine glagoli čija se prezentska osnova završava na -a

U trećem licu množine dobijaju nastavak -ju

pričati

mi pričamo

Osnova je priča

Oni pričaju

Igrati

osnova je IGRA

Treću grupu glagola čine glagoli

čija se prezentska osnova završava na -je ili -e

Nastavak za treće lice množine je -u

Glagol čuti

Mi čujemo

osnova je čuje

U trećem licu množine dobija nastavak -u

oni čuju

Jesti

mi jedemo

osnova je jede


Serbian Lesson 5.1 - Present - Serbian Language courses Serbisch-Lektion 5.1 – Gegenwart – Serbisch-Sprachkurse Serbian Lesson 5.1 - Present - Serbian Language courses

PREZENT

Glagoli u srpskom jeziku završavaju se na -ti -sti ili -ći

Glagoli na -ti

pevati

pisati

čitati

šetati

Glagoli na -sti

jesti

plesati

tresti

sesti

Glagoli na -ćo

ići

doći

poći

vući

Do sada smo već koristili neke oblike prezenta: So far we have already used some forms of the present tense:

sedim, šetam, zovem se, imam I sit, I walk, my name is, I have

nemam do not have

Sada ćemo se malo pozabaviti graženjem prezenta Now we will deal a little with the construction of the present

Prezent se gradi od prezentske osnove i nastavaka

Prezentska osnova dobija se odbijanjem nastavka -mo od prvog lica množine prezenta The present base is obtained by dropping the suffix -mo from the first person plural of the present tense

Uzmimo za primer glagol TRČATI Let's take for example the verb RUN

Prvo lice množine prezenta glasi:

mi trčimo

Odbijemo nastavak mo i dobijemo osnovu - trči

za prvo lice jednine –m,

ja trčim

za drugo lice jednine –š

ti trčiš

za treće lice jednine nema nastavka

on , ona, ono trči

za prvo lice množine –mo

mi trčimo

za drugo lice množine –te

vi trčite

trećem licu množine dodajemo nastavak -e

oni trče

za treće lice množine može se upotrebiti jedan od nastavaka: –ju, -u ili –e.

Kasnije ćemo objasniti koji nastavak dodajemo trećem licu množine

Ovako se gradi i prezent glagola zvati se u potvrdnom obliku

Zašto jednostavno ne gradimo prezent odbijanjem nastavka -ti? Why don't we just build the present by rejecting the suffix -ti?

Uzmimo na primer glagol voleti

Ako odbijemo nastavak -ti

dobijamo osnovu vole-

Ja volem

Mi ne kažemo Ja volem, mada ćete to čuti u nekim dijalektima, već ja volim We don't say I love, although you will hear it in some dialects, but I love

Kada imamo glagole koji se završavaju na -ći

situacija je još komplikovanija

Zamislite glagol ići kome

odbijemo nastavak -ći

Dobijamo samo jedno i. Onda nastaje potpuna zbrka

Kako glasi prezent glagola ići?

Prvo lice množine prezenta - mi idemo Odbijemo nastavak -mo

Dobili smo osnovu ide-

U srpskom jeziku postoje tri grupe glagola

i na osnovu toga odrežujemo nastavke u prezentu

U prvu grupu spadaju glagoli čija se prezentska osnova završava na -i

Takvi glagoli u trećem licu množine dobijaju nastavak -e Glagol učiti - mi učimo

osnova je uči

oni uče

Glagol NOSITI

Drugau grupu glagola čine glagoli čija se prezentska osnova završava na -a

U trećem licu množine dobijaju nastavak -ju

pričati

mi pričamo we are talking

Osnova je priča

Oni pričaju

Igrati

osnova je IGRA

Treću grupu glagola čine glagoli

čija se prezentska osnova završava na -je ili -e

Nastavak za treće lice množine je -u

Glagol čuti

Mi čujemo

osnova je čuje

U trećem licu množine dobija nastavak -u

oni čuju

Jesti

mi jedemo

osnova je jede