×

We use cookies to help make LingQ better. By visiting the site, you agree to our cookie policy.


image

Hari Poter i Dvorana tajni, 2.3. Hari Poter i Dvorana tajni - Jazbina (1)

2.3. Hari Poter i Dvorana tajni - Jazbina (1)

3. Jazbina – Rone! – procedi Hari, puzeći do prozora, i otvori ga da bi mogli da pričaju kroz rešetke. – Rone, kako si... kog đavola...? Hari razjapi usta, shvativši šta upravo vidi. Ron se naginjao kroz zadnji prozor starog tirkiznog automobila koji je bio parkiran u vazduhu. Na prednjim sedištima sedeli su Fred i Džordž, Ronova starija braća blizanci, cereći se Hariju – Sve u redu, Hari? – Šta se dešava? – upita Ron. – Zašto mi nisi odgovarao na pisma? Zvao sam te da dođeš kod nas bar desetak i više puta, a onda mi je tata rekao da si dobio zvanično upozorenje zbog korišćenja magije pred Normalcima... – To nisam bio ja... a kako je saznao? – On radi u Ministarstvu – objasni Ron. – Znaš da ne smemo da bacamo čini izvan škole... – Ti mi kažeš – reče Hari, piljeći u lebdeća kola. – A, ovo se ne računa – nastavi Ron. – Mi smo ih samo pozajmili, tatina su, nismo ih mi začarali. Ali da izvodiš čarolije pred tim Normalcima s kojima živiš... – Rekao sam ti, nisam ja... trebalo bi mi mnogo vremena da ti objasnim. Nego, možeš li da objasniš onima na Hogvortsu da su me Darslijevi zaključali i da mi ne daju da se vratim, a da očigledno ne mogu sam sebe da izbavim magijom, jer će Ministarstvo pomisliti da je to drugo bacanje čini za tri dana, pa... – Prestani da brbljaš – reče Ron – došli smo da te odvedemo našoj kući. – Ali ne možete da me izbavite pomoću magije... – Ne treba nam magija – reče Ron, klimnuvši glavom ka prednjim sedištima, iscerivši se. – Zaboravio si koga imam sa sobom. – Zaveži ovo za rešetke – reče Fred, bacajući kraj konopca Hariju. – Ako se Darslijevi probude, mrtav sam – reče Hari, čvrsto uvezujući konopac oko rešetke, a Fred pokrenu motor. – Ništa ne brini – reče Fred – i odmakni se. Hari se pomeri nazad u senku pored Hedvige, koja je, činilo se, shvatila koliko je ovo važno, pa je bila mirna i tiha. Kola su brundala sve glasnije i odjednom, kad Fred poveze auto naviše kroz vazduh, uz tiho krckanje, rešetke se odvališe od prozora – Hari dotrča do prozora i spazi rešetke kako se klate, nekoliko stopa iznad zemlje. Ron ih je, dahćući, podigao u kola. Hari je zabrinuto osluškivao, ali iz spavaće sobe Darslijevih nije se ništa čulo. Kad su rešetke bezbedno smeštene na zadnje sedište kola, pored Rona, Fred se vrati u rikverc što je mogao bliže Harijevom prozoru. – Upadaj – reče Ron. – Ali moje stvari za Hogvorts... Moj čarobni štapić... Moja metla... – Gde su? – Zaključani u ostavi ispod stepenica, a ja ne mogu da izađem iz sobe... – Nema problema – reče Džordž sa suvozačkog sedišta. – Miči se, Hari. Fred i Džordž se oprezno uzveraše kroz prozor u Harijevu sobu. Svaka im čast, pomisli Hari, kad Džordž izvadi običnu ukosnicu iz džepa i poče da obija bravu. – Mnogi čarobnjaci misle da je učenje ovakvih normalskih trikova gubljenje vremena – reče Fred – ali mi mislimo da valja znati ove veštine, iako su malo spore. Začu se tanušno 'klik' i vrata se otvoriše. – Dakle, mi ćemo uzeti tvoj kovčeg – ti zgrabi sve što ti treba iz tvog sobička i dodaj Ronu – prošapta Džordž. – Pazite na zadnji stepenik, škripi – šapnu Hari kad blizanci nestadoše na mračnom odmorištu. Hari je jurcao po sobi, skupljajući svoje stvari i dodavao ih Ronu kroz prozor. Onda je sišao da pomogne Fredu i Džordžu da prenesu njegov kovčeg uza stepenice. Hari je čuo teču Vernona kako kašlje. Napokon su, dahćući, stigli do odmorišta, i preneli kovčeg kroz Harijevu sobu do otvorenog prozora. Fred se uzverao nazad u kola da bi ga zajedno s Ronom povukao, dok su ga Hari i Džordž gurali odozdo iz sobe. Mic po mic, kovčeg je klizio kroz prozor. Teča Vernon se ponovo zakašlja. – Još malo – prodahta Fred, koji ga je povlačio iz kola – pogurajte još jednom... Hari i Džordž podupreše kovčeg ramenima i ubaciše ga kroz prozor na zadnje sedište automobila. – Okej, idemo – šapnu Džordž. Ali dok se Hari peo na prozorski sims, iznenada se iza njega začu glasan krik, propraćen grmljavinom teča Vernonovog glasa: – TA PROKLETA SOVA! – Zaboravio sam Hedvigu! Hari pretrča preko sobe u trenu kada se svetlo u hodniku upalilo. Zgrabi Hedvigin kavez, dojuri do prozora i dodade ga napolje Ronu. Upravo se popeo na komodu s fiokama kad teča Vernon zalupa na nezaključana vrata, koja se uz tresak otvoriše. Teča Vernon je, za trenutak, stajao kao uramljen u dovratku, zatim riknu poput razjarenog bika i baci se na Harija, zgrabivši ga za članak. Ron, Fred i Džordž zgrabiše Harija za ruke i povukoše ga iz sve snage. – Petunija – zaurla teča Vernon. – On beži! ON BEŽI! Vizlijevi povukoše iz sve snage i Harijeva noga iskliznu iz teča Vernonovih šaka. Čim je Hari ušao u kola i zalupio vrata, Ron uzviknu: – Daj gas, Frede! – i kola iznenada jurnuše ka Mesecu. Hari nije mogao da poveruje – bio je slobodan. Spustio je prozor, i pogledao nazad ka sve manjim krovovima Šimširove ulice dok mu je noćni vazduh šibao kroz kosu. Teča Vernon, tetka Petunija i Dadli zbunjeno su izvirivali kroz Harijev prozor. – Vidimo se sledećeg leta – povika Hari. Vizlijevi prasnuše u grohotan smeh, a Hari se smesti nazad na sedište, kezeći se od uva do uva. – Pusti Hedvigu napolje – reče on Ronu – neka leti iza nas. Već dugo nije imala prilike da protegne krila. Džordž dodade ukosnicu Ronu i, trenutak kasnije, Hedviga se veselo vinu kroz prozor i nastavi da klizi pored njih kao duh. – Nego... kakva je to priča, Hari? – upita Ron nestrpljivo. – Šta se to dešavalo? Hari im ispriča sve o Dobiju, o upozorenju koje mu je vilenjak dao, i o fijasku pudinga s marcipanskim ljubičicama. Kada je završio, dugo su zabezeknuto ćutali. – Vrlo sumnjivo – reče najzad Fred. – Definitivno vrdanje – složi se Džordž. – Nije hteo da ti kaže čak ni ko, navodno, smišlja tu zaveru? – Mislim da nije mogao – reče Hari. – Rekao sam vam, čim bi shvatio da bi nešto moglo da mu se omakne, počeo bi da udara glavom o zid. Zapazio je da su se Fred i Džordž značajno zagledali. – Šta je, mislite da me je lagao? – upita ih Hari. – Pa – reče Fred – pazi ovako: kućni vilenjaci imaju svoju moćnu magiju, ali obično ne mogu da je koriste bez dozvole svojih gospodara. Mislim da je stari Dobi poslat da te spreči da se vratiš u Hogvorts. Nečija neslana šala. Možeš li da se setiš nekoga u školi kome si se zamerio? – Da – rekoše Hari i Ron u glas. – Drako Melfoj – objasni Hari. – On me mrzi. – Drako Melfoj? – upita Džordž, okrenuvši se. – Nije valjda sin Lucijusa Melfoja? – Mora da je on, to nije tako često ime, zar ne? – reče Hari. – Zašto? – Čuo sam tatu da priča o njemu – reče Džordž. – On je bio veliki pristalica Znaš-Već-Koga. – A kada je Znaš-Već-Ko nestao – reče Fred, izvijajući se unazad da bi video Harija – Lucijus Melfoj se vratio i rekao da, zapravo, nikada i nije iskreno bio uz njega. Malo sutra – tata misli da je on je bio u najužem krugu saradnika Znaš-Već-Koga. Hari je i ranije čuo te glasine o Melfojevoj porodici, i nisu ga nimalo iznenadile. U poređenju s Drakom Melfojem, Dadli Darsli je delovao kao fin, pažljiv i osećajan dečak. – Ne znam da li Melfojevi imaju kućnog vilenjaka... – reče Hari. – Pa, ko god ga ima sigurno potiče iz stare čarobnjačke porodice, i to vrlo bogate – zaključi Fred. – Da, mama je oduvek priželjkivala da imamo kućnog vilenjaka koji bi joj peglao – reče Džordž. – Ali sve što mi imamo su glupi stari akrep na tavanu i baštenski patuljci. Kućni vilenjaci idu uz velika stara zdanja, zamkove i takva mesta, nećeš ih naći u našoj kući... Hari je ćutao. Sudeći po tome što je Drako Melfoj uglavnom dobijao najbolje stvari, njegova porodica mora da se valjala u čarobnjačkom zlatu: lako je mogao da zamisli Melfoja kako se šepuri po velikoj kući s imanjem. Poslati porodičnog slugu da spreči Harija da se vrati na Hogvorts ličilo je na nešto što bi Melfoj uradio. Da li je glupo što je Hari ozbiljno shvatio Dobija? – Svejedno, drago mi je što smo došli po tebe – reče Ron. – Stvarno sam se zabrinuo što ne odgovaraš na moja pisma. Isprva sam mislio da je to Erolova krivica... – Ko je Erol? – Naša sova. On je prastar. Ne bi mu bio prvi put da ne dostavi pošiljku. E, onda sam pokušao da pozajmim Hermesa... – Koga? – Sovu koju su mama i tata kupili Persiju kada je postao asistent – reče Fred sa prednjeg sedišta. – Ali Persi nije hteo da mi ga pozajmi – reče Ron. – Rekao mi je da je njemu potreban. – Persi se veoma čudno ponaša ovog leta – namršteno će Džordž. – A zbilja šalje mnogo pisama i provodi mnogo vremena zatvoren u sobi... Mislim, nemoguće je da sve vreme glanca svoju asistentsku značku... Voziš previše na zapad, Frede – dodade, pokazujući kompas na vozačkoj tabli. Fred okrenu volan. – Pa, da li vaš tata zna da ste mu uzeli kola? – upita Hari, već pogađajući odgovor. – Ovaj, ne – reče Ron – večeras je na poslu. Nadajmo se da ćemo uspeti da ih vratimo u garažu, a da mama ne primeti da smo leteli njima. – Šta tvoj tata uopšte radi u Ministarstvu magije? – On radi u najdosadnijem odseku – reče Ron. – U Kancelariji za zloupotrebu normalskih predmeta. – Čega? – Ma, to ima neke veze sa skidanjem čini s normalskih predmeta, znaš, u slučaju da nešto opet završi u njihovim radnjama ili kućama. Na primer, prošle godine je umrla neka stara veštica i njen servis za čaj prodat je nekoj starinarnici. Kupila ga je jedna Normalka, donela ga kući i pokušala da posluži prijateljice čajem iz njega. Bila je to noćna mora – tata je nedeljama radio prekovremeno. – Šta se desilo? – Čajnik je poludeo i počeo da prska vreli čaj svuda okolo, a jedan čovek je završio u bolnici jer su mu mašice za šećer priklještile nos. Tata je izludeo, u kancelariji rade samo on i stari veštac po imenu Perkins, i morali su da bacaju gomilu Memorijskih čini i štošta drugo da bi zataškali celu stvar... – Ali tvoj tata... ova kola... Fred se nasmeja. – Da, tata je lud za svim što ima veze s Normalcima, naša šupa je puna njihovih stvari. On ih demontira, baca čini na njih, pa ih ponovo sklapa. Kada bi izvršio raciju u našoj kući, morao bi odmah sebe da uhapsi. To izluđuje mamu. – Evo ga glavni put – reče Džordž, vireći kroz vetrobran. – Stižemo za deset minuta... taman na vreme, sviće... Duž horizonta na istoku video se bled rozikast sjaj. Fred spusti kola niže i Hari vide obrise polja i načičkanog drveća. – Mi živimo malo izvan sela – reče Džordž. – Oteri Sent Kečpol... Kola su letela sve niže i niže. Krajičak sjajnog crvenog sunca probijao se kroz drveće. – Sletanje! – reče Fred kad s lakim treskom udariše u zemlju. Sleteli su pored trošne garaže u malom dvorištu, a Hari pogleda napolje i prvi put vide Ronovu kuću. Izgledala je kao da je nekada bila veliki kameni svinjac, kome su tu i tamo dodavane sobe, dok nije narastao za nekoliko spratova i toliko se naherio da je izgledao kao da se podupire magijom (kao što, Hari se podseti, verovatno i jeste). Na vrh crvenog krova bilo je nataknuto četiri ili pet dimnjaka. U zemlju blizu ulaza bio je zaboden nakrivljen znak, na kome se moglo pročitati: „Jazbina“. Oko ulaznih vrata ležala je gomila čizama velingtonki i veoma zarđao kazan. Nekoliko debelih smeđih kokošaka kljuckalo je tamo-amo po dvorištu. – Nije ništa posebno – reče Ron. – Sjajno je – reče Hari radosno, pomislivši na Šimširovu ulicu. Izašli su iz kola. – Sada ćemo strašno tiho da se popnemo gore – reče Fred – i sačekaćemo da nas mama pozove na doručak. Onda ćeš ti, Rone, da se sjuriš dole i da kažeš: 'Mama, vidi ko se pojavio noćas! ', a njoj će biti drago što vidi Harija i niko neće saznati da smo leteli kolima. – Važi – reče Ron. – Hajde, Hari, ja spavam na... Ron gadno pozelene, pogleda prikovanog za kuću. Ostala trojica se okrenuše ka njemu. Preko dvorišta je marširala gospođa Vizli, rasterujući kokoške, a za nisku, punačku ženu prijatnog lica, bilo je neverovatno koliko je ličila na sabljozubog tigra.

2.3. Hari Poter i Dvorana tajni - Jazbina (1) 2.3. Harry Potter und die Kammer des Schreckens - Unterschlupf (1) 2.3. Harry Potter and the Chamber of Secrets - The Burrow (1)

3\\. Jazbina – Rone! Versteck - Ron! – procedi Hari, puzeći do prozora, i otvori ga da bi mogli da pričaju kroz rešetke. sagte Harry, kroch zum Fenster und öffnete es, damit sie sich durch die Gitterstäbe unterhalten konnten. Harry purred, crawling to the window and opening it so they could talk through the bars. – Rone, kako si... kog đavola...? - Ron, wie zum Teufel geht es dir ...? Hari razjapi usta, shvativši šta upravo vidi. Harry öffnete seinen Mund und realisierte, was er sah. Ron se naginjao kroz zadnji prozor starog tirkiznog automobila koji je bio parkiran u vazduhu. Ron lehnte sich aus dem Heckfenster eines alten türkisfarbenen Autos, das in der Luft geparkt war. Na prednjim sedištima sedeli su Fred i Džordž, Ronova starija braća blizanci, cereći se Hariju – Sve u redu, Hari? Fred und George, Rons ältere Zwillingsbrüder, saßen auf den Vordersitzen und grinsten Harry an – In Ordnung, Harry? – Šta se dešava? – upita Ron. – Zašto mi nisi odgovarao na pisma? Zvao sam te da dođeš kod nas bar desetak i više puta, a onda mi je tata rekao da si dobio zvanično upozorenje zbog korišćenja magije pred Normalcima... – To nisam bio ja... a kako je saznao? Ich habe dich mindestens ein Dutzend Mal oder öfter zu uns gerufen, und dann hat mein Dad mir gesagt, dass du eine offizielle Verwarnung wegen des Einsatzes von Magie vor den Normalen erhalten hast ... - Ich war es nicht ... und wie hat er es herausgefunden? Ik heb je minstens tien keer of meer gebeld om naar ons toe te komen, en toen vertelde papa me dat je een officiële waarschuwing kreeg voor het gebruik van magie in het bijzijn van de Normals... - Ik was het niet... en hoe vond hij uit? – On radi u Ministarstvu – objasni Ron. – Znaš da ne smemo da bacamo čini izvan škole... – Ti mi kažeš – reče Hari, piljeći u lebdeća kola. „Du weißt, dass wir keine Zaubersprüche aus der Schule werfen können …“ „Du sagst es mir“, sagte Harry und starrte auf das schwimmende Auto. 'Je weet dat we buiten school geen toverspreuken mogen uitspreken...' 'Zeg jij het maar,' zei Harry terwijl hij naar de hovercar keek. – A, ovo se ne računa – nastavi Ron. „Oh, das zählt nicht“, fuhr Ron fort. "Oh, this doesn't count," continued Ron. "Oh, dit telt niet," vervolgde Ron. – Mi smo ih samo pozajmili, tatina su, nismo ih mi začarali. - Wir haben sie nur ausgeliehen, sie sind Daddy, wir haben sie nicht verzaubert. - We only borrowed them, they are Dad's, we didn't enchant them. - We hebben ze alleen geleend, ze zijn van papa, we hebben ze niet betoverd. Ali da izvodiš čarolije pred tim Normalcima s kojima živiš... – Rekao sam ti, nisam ja... trebalo bi mi mnogo vremena da ti objasnim. Aber vor diesen Normalen zu zaubern, mit denen du lebst ... - Ich habe dir gesagt, ich bin es nicht ... es würde lange dauern, es zu erklären. Maar om toverspreuken uit te voeren in het bijzijn van die Normals waar je mee samenleeft... - Ik zei toch, ik ben het niet... het zou me veel tijd kosten om het uit te leggen. Nego, možeš li da objasniš onima na Hogvortsu da su me Darslijevi zaključali i da mi ne daju da se vratim, a da očigledno ne mogu sam sebe da izbavim magijom, jer će Ministarstvo pomisliti da je to drugo bacanje čini za tri dana, pa... – Prestani da brbljaš – reče Ron – došli smo da te odvedemo našoj kući. Können Sie ihm erklären, dass die Darsleys mich eingesperrt und nicht zurückgelassen haben und dass ich mich offensichtlich nicht mit Magie retten kann, weil das Ministerium denken wird, dass der zweite Wurf es in drei Tagen schafft , nun ja... "Hör auf zu quatschen", sagte Ron, "wir sind gekommen, um dich zu uns nach Hause zu bringen." Kun je Zweinstein uitleggen dat de Duffelingen me hebben opgesloten en me niet meer binnen willen laten, en dat ik mezelf er natuurlijk niet uit kan krijgen met magie, want het Ministerie zal denken dat het de tweede betovering in drie dagen is, nou ... - Stop met praten - zei Ron - we zijn gekomen om je naar ons huis te brengen. – Ali ne možete da me izbavite pomoću magije... – Ne treba nam magija – reče Ron, klimnuvši glavom ka prednjim sedištima, iscerivši se. „Aber du kannst mich nicht mit Magie retten …“ „Wir brauchen keine Magie“, sagte Ron und nickte grinsend zu den Vordersitzen. "But you can't save me with magic..." "We don't need magic," said Ron, nodding towards the front seats, grinning. "Maar je kunt me niet redden met magie..." "We hebben geen magie nodig," zei Ron, grijnzend naar de voorstoelen knikkend. – Zaboravio si koga imam sa sobom. - Je bent vergeten wie ik bij me heb. – Zaveži ovo za rešetke – reče Fred, bacajući kraj konopca Hariju. „Binde das zusammen“, sagte Fred und warf Harry das Seil zu. "Tie this to the bars," said Fred, tossing the end of the rope to Harry. 'Bind dit aan de tralies,' zei Fred terwijl hij het uiteinde van het touw naar Harry gooide. – Ako se Darslijevi probude, mrtav sam – reče Hari, čvrsto uvezujući konopac oko rešetke, a Fred pokrenu motor. "If the Dursleys wake up, I'm dead," Harry said, tying the rope tightly around the grate and Fred started the engine. 'Als de Duffelingen wakker worden, ben ik dood,' zei Harry terwijl hij het touw strak om het rooster bond en Fred startte de motor. – Ništa ne brini – reče Fred – i odmakni se. - Maak je geen zorgen - zei Fred - en stap achteruit. Hari se pomeri nazad u senku pored Hedvige, koja je, činilo se, shvatila koliko je ovo važno, pa je bila mirna i tiha. Harry trat zurück in die Schatten neben Hedwig, die zu erkennen schien, wie wichtig das war, also war sie ruhig und still. Harry liep terug naar de schaduw naast Hedwig, die het belang hiervan leek te begrijpen en stil en stil was. Kola su brundala sve glasnije i odjednom, kad Fred poveze auto naviše kroz vazduh, uz tiho krckanje, rešetke se odvališe od prozora – Hari dotrča do prozora i spazi rešetke kako se klate, nekoliko stopa iznad zemlje. Das Auto rumpelte lauter und lauter, und plötzlich, als Fred das Auto durch die Luft fuhr, fielen die Gitterstäbe leise knisternd vom Fenster – Harry rannte zum Fenster und sah die Gitterstäbe ein paar Fuß über dem Boden schwanken. The car rumbled louder and suddenly, as Fred drove the car up through the air, with a soft crunch, the bars fell away from the window – Harry ran to the window and saw the bars dangling, a few feet above the ground. De auto rommelde harder en plotseling, terwijl Fred de auto door de lucht reed, vielen de tralies met een zacht gekraak weg van het raam – Harry rende naar het raam en zag de tralies een paar meter boven de grond bungelen. Ron ih je, dahćući, podigao u kola. Keuchend hob Ron sie im Auto auf. Hijgend tilde Ron ze de auto in. Hari je zabrinuto osluškivao, ali iz spavaće sobe Darslijevih nije se ništa čulo. Harry lauschte besorgt, aber aus dem Schlafzimmer der Darlsleys war nichts zu hören. Harry luisterde gespannen, maar er kwam geen geluid uit de slaapkamer van de Duffelingen. Kad su rešetke bezbedno smeštene na zadnje sedište kola, pored Rona, Fred se vrati u rikverc što je mogao bliže Harijevom prozoru. Toen de tralies eenmaal veilig op de achterbank van de auto zaten, naast Ron, ging Fred achteruit rijden zo dicht mogelijk bij Harry's raam. – Upadaj – reče Ron. – Ali moje stvari za Hogvorts... Moj čarobni štapić... Moja metla... – Gde su? – Zaključani u ostavi ispod stepenica, a ja ne mogu da izađem iz sobe... – Nema problema – reče Džordž sa suvozačkog sedišta. - Opgesloten in de kast onder de trap, en ik kan de kamer niet uit... - Geen probleem - zei George vanaf de passagiersstoel. – Miči se, Hari. Fred i Džordž se oprezno uzveraše kroz prozor u Harijevu sobu. Svaka im čast, pomisli Hari, kad Džordž izvadi običnu ukosnicu iz džepa i poče da obija bravu. Jeder Teil von ihnen, dachte Harry, als George eine einfache Haarnadel aus seiner Tasche nahm und begann, das Schloss aufzubrechen. Good on them, thought Harry, as George took a regular hairpin out of his pocket and began to pick the lock. Goed van ze, dacht Harry, terwijl George een gewone haarspeld uit zijn zak haalde en het slot begon open te breken. – Mnogi čarobnjaci misle da je učenje ovakvih normalskih trikova gubljenje vremena – reče Fred – ali mi mislimo da valja znati ove veštine, iako su malo spore. - Veel tovenaars denken dat het tijdverspilling is om zulke normale trucs te leren - zei Fred - maar we denken dat het de moeite waard is om deze vaardigheden te kennen, ook al zijn ze een beetje traag. Začu se tanušno 'klik' i vrata se otvoriše. Es gab ein leises „Klicken“ und die Tür öffnete sich. Er klonk een zachte 'klik' en de deur ging open. – Dakle, mi ćemo uzeti tvoj kovčeg – ti zgrabi sve što ti treba iz tvog sobička i dodaj Ronu – prošapta Džordž. - Dus we nemen je koffer - je pakt alles wat je nodig hebt uit je kamertje en geeft het door aan Ron - fluisterde George. – Pazite na zadnji stepenik, škripi – šapnu Hari kad blizanci nestadoše na mračnom odmorištu. "Kijk uit naar de achtertrap, die piept," fluisterde Harry terwijl de tweeling op de donkere overloop verdween. Hari je jurcao po sobi, skupljajući svoje stvari i dodavao ih Ronu kroz prozor. Harry rannte durch den Raum, sammelte seine Sachen zusammen und reichte sie Ron durch das Fenster. Harry rende door de kamer, pakte zijn spullen en gaf ze door het raam aan Ron. Onda je sišao da pomogne Fredu i Džordžu da prenesu njegov kovčeg uza stepenice. Dann ging er hinunter, um Fred und George zu helfen, seinen Koffer die Treppe hinaufzutragen. Hari je čuo teču Vernona kako kašlje. Harry hoorde het geluid van Vernon die hoestte. Napokon su, dahćući, stigli do odmorišta, i preneli kovčeg kroz Harijevu sobu do otvorenog prozora. Schließlich erreichten sie keuchend den Treppenabsatz und trugen den Koffer durch Harrys Zimmer zum offenen Fenster. Uiteindelijk bereikten ze hijgend de overloop en droegen de koffer door Harry's kamer naar het open raam. Fred se uzverao nazad u kola da bi ga zajedno s Ronom povukao, dok su ga Hari i Džordž gurali odozdo iz sobe. Fred kletterte zurück ins Auto, um ihn und Ron wegzuziehen, während Harry und George ihn aus dem Raum schoben. Fred klom terug in de kar om hem samen met Ron te trekken terwijl Harry en George hem van onder uit de kamer duwden. Mic po mic, kovčeg je klizio kroz prozor. Mikrofon für Mikrofon glitt der Koffer aus dem Fenster. Bit by bit, the coffin slid through the window. Beetje bij beetje gleed de kist door het raam. Teča Vernon se ponovo zakašlja. – Još malo – prodahta Fred, koji ga je povlačio iz kola – pogurajte još jednom... Hari i Džordž podupreše kovčeg ramenima i ubaciše ga kroz prozor na zadnje sedište automobila. „Ein bisschen länger“, sagte Fred und zog ihn aus dem Auto, „drück noch einmal …“ Harry und George zuckten mit den Schultern und schoben ihn aus dem Fenster auf den Rücksitz des Autos. - A little more - breathed Fred, who was pulling him from the car - push one more time... Harry and George supported the suitcase with their shoulders and put it through the window on the back seat of the car. - Nog even - ademde Fred, die hem uit de auto trok - duw nog een keer... Harry en George ondersteunden de koffer met hun schouders en zetten hem door het raam op de achterbank van de auto. – Okej, idemo – šapnu Džordž. Ali dok se Hari peo na prozorski sims, iznenada se iza njega začu glasan krik, propraćen grmljavinom teča Vernonovog glasa: – TA PROKLETA SOVA! Maar toen Harry op de vensterbank klom, hoorde hij plotseling een luide kreet van achter hem, vergezeld van de donderende stem van Vernon: - DIE VERDOMME UIL! – Zaboravio sam Hedvigu! Hari pretrča preko sobe u trenu kada se svetlo u hodniku upalilo. Harry rannte durch den Raum, als das Flurlicht anging. Harry rende door de kamer zodra het licht in de hal aanging. Zgrabi Hedvigin kavez, dojuri do prozora i dodade ga napolje Ronu. Upravo se popeo na komodu s fiokama kad teča Vernon zalupa na nezaključana vrata, koja se uz tresak otvoriše. Er war gerade auf eine Kommode mit Schubladen geklettert, als ein laufender Vernon gegen die unverschlossene Tür knallte, die aufschlug. He had just climbed onto the chest of drawers when Vernon knocked on the unlocked door, which slammed open. Hij was net op de ladekast geklommen toen Vernon op de niet-afgesloten deur klopte, die opensloeg. Teča Vernon je, za trenutak, stajao kao uramljen u dovratku, zatim riknu poput razjarenog bika i baci se na Harija, zgrabivši ga za članak. Onkel Vernon stand einen Moment lang eingerahmt in der Tür, dann brüllte er wie ein wütender Stier und warf sich auf Harry und packte ihn am Knöchel. Uncle Vernon stood as if framed in the door for a moment, then roared like a raging bull and lunged at Harry, grabbing him by the ankle. Oom Herman bleef even staan alsof hij ingelijst was in de deur, brulde toen als een razende stier en viel uit op Harry, waarbij hij hem bij zijn enkel greep. Ron, Fred i Džordž zgrabiše Harija za ruke i povukoše ga iz sve snage. – Petunija – zaurla teča Vernon. – On beži! ON BEŽI! Vizlijevi povukoše iz sve snage i Harijeva noga iskliznu iz teča Vernonovih šaka. De Wemels trokken uit alle macht en Harry's been gleed uit Vernons greep. Čim je Hari ušao u kola i zalupio vrata, Ron uzviknu: – Daj gas, Frede! – i kola iznenada jurnuše ka Mesecu. - und das Auto raste plötzlich dem Mond entgegen. - en de auto snelde plotseling naar de maan. Hari nije mogao da poveruje – bio je slobodan. Harry kon het niet geloven – hij was vrij. Spustio je prozor, i pogledao nazad ka sve manjim krovovima Šimširove ulice dok mu je noćni vazduh šibao kroz kosu. Er kurbelte das Fenster herunter und blickte zurück auf die schrumpfenden Dächer der Boxwood Street, während die Nachtluft durch sein Haar peitschte. Teča Vernon, tetka Petunija i Dadli zbunjeno su izvirivali kroz Harijev prozor. Aunt Vernon, Aunt Petunia and Dudley peered out of Harry's window in confusion. Tante Herman, tante Petunia en Dirk tuurden verward uit Harry's raam. – Vidimo se sledećeg leta – povika Hari. 'Tot volgende zomer,' riep Harry. Vizlijevi prasnuše u grohotan smeh, a Hari se smesti nazad na sedište, kezeći se od uva do uva. Die Weasleys brachen in Gelächter aus und Harry lehnte sich in seinem Sitz zurück und wackelte von Ohr zu Ohr. De Wemels barstten in lachen uit en Harry leunde achterover in zijn stoel, grijnzend van oor tot oor. – Pusti Hedvigu napolje – reče on Ronu – neka leti iza nas. „Lass Hedwig raus“, sagte er zu Ron, „lass ihn hinter uns fliegen.“ - Laat Hedwig eruit - zei hij tegen Ron - laat haar achter ons vliegen. Već dugo nije imala prilike da protegne krila. Džordž dodade ukosnicu Ronu i, trenutak kasnije, Hedviga se veselo vinu kroz prozor i nastavi da klizi pored njih kao duh. George reichte Ron die Haarnadel und einen Moment später rollte sich Hedwig glücklich aus dem Fenster und glitt weiter wie ein Geist an ihnen vorbei. – Nego... kakva je to priča, Hari? "But... what's the story, Harry?" "Maar... wat is het verhaal, Harry?" – upita Ron nestrpljivo. – Šta se to dešavalo? Hari im ispriča sve o Dobiju, o upozorenju koje mu je vilenjak dao, i o fijasku pudinga s marcipanskim ljubičicama. Harry erzählt ihnen alles über Dobie, die Warnung, die der Elf ihm gegeben hat, und das Marzipan-Veilchen-Pudding-Fiasko. Kada je završio, dugo su zabezeknuto ćutali. Als er fertig war, schwiegen sie lange. When he finished, they were silent for a long time. Toen hij klaar was, bleven ze lange tijd stil. – Vrlo sumnjivo – reče najzad Fred. „Sehr verdächtig“, sagte Fred schließlich. – Definitivno vrdanje – složi se Džordž. „Definitiv ein Witz“, stimmte George zu. "Definitely a joke," George agreed. 'Absoluut een grap,' beaamde George. – Nije hteo da ti kaže čak ni ko, navodno, smišlja tu zaveru? - Er wollte Ihnen nicht einmal sagen, wer angeblich plant? - He didn't even want to tell you who, allegedly, is coming up with that conspiracy? - Hij wilde je niet eens vertellen wie, zogenaamd, die samenzwering bedenkt? – Mislim da nije mogao – reče Hari. – Rekao sam vam, čim bi shvatio da bi nešto moglo da mu se omakne, počeo bi da udara glavom o zid. - Ich habe dir gesagt, sobald er merkte, dass ihm etwas entgleiten könnte, würde er anfangen, mit dem Kopf gegen die Wand zu schlagen. - I told you, as soon as he realized that something could get away from him, he would start banging his head against the wall. - Ik zei het je, zodra hij besefte dat er iets aan hem kon ontsnappen, begon hij met zijn hoofd tegen de muur te bonken. Zapazio je da su se Fred i Džordž značajno zagledali. Er bemerkte, dass Fred und George sich vielsagend ansahen. Hij merkte dat Fred en George elkaar veelbetekenend aanstaarden. – Šta je, mislite da me je lagao? - Was, denkst du, er hat mich angelogen? - Wat, denk je dat hij tegen me heeft gelogen? – upita ih Hari. vroeg Harry aan hen. – Pa – reče Fred – pazi ovako: kućni vilenjaci imaju svoju moćnu magiju, ali obično ne mogu da je koriste bez dozvole svojih gospodara. "Nou," zei Fred, "pas op: huiselfen hebben hun eigen krachtige magie, maar ze kunnen die meestal niet gebruiken zonder toestemming van hun meesters." Mislim da je stari Dobi poslat da te spreči da se vratiš u Hogvorts. Nečija neslana šala. Jemandes unappetitlicher Witz. Iemands ongezouten grap. Možeš li da se setiš nekoga u školi kome si se zamerio? Kun je iemand op school bedenken die je kwalijk nam? – Da – rekoše Hari i Ron u glas. "Ja," zeiden Harry en Ron in koor. – Drako Melfoj – objasni Hari. – On me mrzi. – Drako Melfoj? – upita Džordž, okrenuvši se. – vroeg George terwijl hij zich omdraaide. – Nije valjda sin Lucijusa Melfoja? – Mora da je on, to nije tako često ime, zar ne? – reče Hari. – Zašto? – Čuo sam tatu da priča o njemu – reče Džordž. - Ik hoorde papa over hem praten - zei George. – On je bio veliki pristalica Znaš-Već-Koga. – A kada je Znaš-Već-Ko nestao – reče Fred, izvijajući se unazad da bi video Harija – Lucijus Melfoj se vratio i rekao da, zapravo, nikada i nije iskreno bio uz njega. „Und als Du-weißt-schon-wer gegangen ist“, sagte Fred und wand sich zurück, um Harry zu sehen, „kam Lucius Melfoi zurück und sagte, er sei seitdem nie wirklich bei ihm gewesen.“ "And when You-Know-Who disappeared," said Fred, arching back to see Harry, "Lucius Malfoy came back and said that he'd never really been there for him." 'En toen Je-Weet-Wie verdween,' zei Fred, terwijl hij achteruit boog om Harry te zien, 'kwam Lucius Malfidus terug en zei dat hij er nooit echt voor hem was geweest.' Malo sutra – tata misli da je on je bio u najužem krugu saradnika Znaš-Već-Koga. Een beetje morgen - vader denkt dat hij in de naaste kring van medewerkers van You-Already-Who was. Hari je i ranije čuo te glasine o Melfojevoj porodici, i nisu ga nimalo iznenadile. Harry hatte diese Gerüchte über Melfoys Familie schon früher gehört und war überhaupt nicht überrascht. Harry had die geruchten over de familie van Malfidus al eerder gehoord en ze verbaasden hem helemaal niet. U poređenju s Drakom Melfojem, Dadli Darsli je delovao kao fin, pažljiv i osećajan dečak. Verglichen mit Draco Melfoy schien Dudley Darlsley ein netter, fürsorglicher und sensibler Junge zu sein. – Ne znam da li Melfojevi imaju kućnog vilenjaka... – reče Hari. – Pa, ko god ga ima sigurno potiče iz stare čarobnjačke porodice, i to vrlo bogate – zaključi Fred. „Nun, wer auch immer es hat, kommt sicherlich aus einer alten Zaubererfamilie und einer sehr reichen“, schloss Fred. – Da, mama je oduvek priželjkivala da imamo kućnog vilenjaka koji bi joj peglao – reče Džordž. - Yes, mom always wished we had a house elf to do her ironing - said George. - Ja, mama wenste altijd dat we een huiself hadden om haar te strijken - zei George. – Ali sve što mi imamo su glupi stari akrep na tavanu i baštenski patuljci. - Aber wir haben nur dumme alte Skorpione auf dem Dachboden und Gartenzwerge. - But all we have is a stupid old scorpion in the attic and garden gnomes. - Maar alles wat we hebben is een stomme oude schorpioen op zolder en tuinkabouters. Kućni vilenjaci idu uz velika stara zdanja, zamkove i takva mesta, nećeš ih naći u našoj kući... Hari je ćutao. Hauselfen gehören zu großen alten Gebäuden, Schlössern und solchen Orten, du wirst sie nicht in unserem Haus finden ... Harry schwieg. Huiselfen gaan met grote oude gebouwen, kastelen en dat soort plaatsen, die vind je niet in ons huis… Harry zweeg. Sudeći po tome što je Drako Melfoj uglavnom dobijao najbolje stvari, njegova porodica mora da se valjala u čarobnjačkom zlatu: lako je mogao da zamisli Melfoja kako se šepuri po velikoj kući s imanjem. Gemessen an der Tatsache, dass Draco Melfoy meistens das Beste bekam, muss seine Familie in Zaubergold gerollt sein: Er konnte sich gut vorstellen, dass Melfoy mit dem großen Haus mit dem Grundstück prahlte. Judging by how Draco Malfoy usually got the best things, his family must be rolling in wizarding gold: he could easily picture Malfoy strutting around the big manor house. Te oordelen naar hoe Draco Malfidus gewoonlijk de beste dingen kreeg, moet zijn familie in tovenaarsgoud rollen: hij kon zich Malfidus gemakkelijk voorstellen die door het grote landhuis paradeerde. Poslati porodičnog slugu da spreči Harija da se vrati na Hogvorts ličilo je na nešto što bi Melfoj uradio. Een gezinsdienaar sturen om te voorkomen dat Harry terugkeert naar Zweinstein leek iets wat Malfidus zou doen. Da li je glupo što je Hari ozbiljno shvatio Dobija? Ist es dumm, dass Harry Dobby ernst genommen hat? Is het stom dat Harry Dobby serieus nam? – Svejedno, drago mi je što smo došli po tebe – reče Ron. "Anyway, I'm glad we came to get you," said Ron. 'Hoe dan ook, ik ben blij dat we je kwamen halen,' zei Ron. – Stvarno sam se zabrinuo što ne odgovaraš na moja pisma. Isprva sam mislio da je to Erolova krivica... – Ko je Erol? Eerst dacht ik dat het de schuld van Errol was... - Wie is Errol? – Naša sova. On je prastar. Ne bi mu bio prvi put da ne dostavi pošiljku. Es wäre nicht das erste Mal, dass er die Sendung nicht zugestellt hatte. Het zou niet de eerste keer zijn dat hij een zending niet afleverde. E, onda sam pokušao da pozajmim Hermesa... – Koga? Nou, toen probeerde ik Hermes te lenen... - Wie? – Sovu koju su mama i tata kupili Persiju kada je postao asistent – reče Fred sa prednjeg sedišta. 'De uil die mama en papa Percy hebben gekocht toen hij assistent werd,' zei Fred vanaf de voorbank. – Ali Persi nije hteo da mi ga pozajmi – reče Ron. – Rekao mi je da je njemu potreban. - Hij vertelde me dat hij het nodig had. – Persi se veoma čudno ponaša ovog leta – namršteno će Džordž. - Percy gedraagt zich deze zomer heel vreemd - zei George fronsend. – A zbilja šalje mnogo pisama i provodi mnogo vremena zatvoren u sobi... Mislim, nemoguće je da sve vreme glanca svoju asistentsku značku... Voziš previše na zapad, Frede – dodade, pokazujući kompas na vozačkoj tabli. „Und er schickt wirklich viele Briefe und verbringt viel Zeit in einem Raum eingesperrt … Ich meine, es ist unmöglich für ihn, sein Assistentenabzeichen die ganze Zeit zu polieren … Du fährst zu weit nach Westen, Fred, “, fügte er hinzu und deutete auf einen Kompass auf dem Armaturenbrett. - And he really sends a lot of letters and spends a lot of time locked in his room... I mean, it's impossible for him to polish his assistant badge all the time... You drive too far west, Fred - he added, pointing to the compass on the dashboard. - En hij stuurt echt heel veel brieven en zit veel opgesloten in zijn kamer... Ik bedoel, het is onmogelijk voor hem om zijn assistent-insigne de hele tijd op te poetsen... Je rijdt te ver naar het westen, Fred - voegde hij eraan toe , wijzend naar het kompas op het dashboard. Fred okrenu volan. Fred drehte am Lenkrad. – Pa, da li vaš tata zna da ste mu uzeli kola? - Weiß dein Vater, dass du sein Auto genommen hast? Weet je vader dat je zijn auto hebt meegenomen? – upita Hari, već pogađajući odgovor. – Ovaj, ne – reče Ron – večeras je na poslu. "Ähm, nein", sagte Ron, "er ist heute Abend bei der Arbeit." Nadajmo se da ćemo uspeti da ih vratimo u garažu, a da mama ne primeti da smo leteli njima. – Šta tvoj tata uopšte radi u Ministarstvu magije? - Wat doet je vader eigenlijk op het Ministerie van Toverkunst? – On radi u najdosadnijem odseku – reče Ron. „Er arbeitet in der langweiligsten Abteilung“, sagte Ron. – U Kancelariji za zloupotrebu normalskih predmeta. - Im Amt für den Missbrauch normaler Gegenstände. – In the Office for Misuse of Normal Items. – In het kantoor wegens misbruik van normale artikelen. – Čega? – Ma, to ima neke veze sa skidanjem čini s normalskih predmeta, znaš, u slučaju da nešto opet završi u njihovim radnjama ili kućama. - Nun, es hat etwas mit dem Entfernen von Zaubern von normalen Objekten zu tun, für den Fall, dass wieder etwas in ihren Läden oder Häusern landet. – Well, it has something to do with removing spells from normal items, you know, in case something ends up in their shops or houses again. – Nou, het heeft iets te maken met het verwijderen van spreuken van normale items, weet je, voor het geval er weer iets in hun winkels of huizen terechtkomt. Na primer, prošle godine je umrla neka stara veštica i njen servis za čaj prodat je nekoj starinarnici. Zum Beispiel starb letztes Jahr eine alte Hexe und ihr Teeservice wurde an ein Antiquitätengeschäft verkauft. Zo stierf vorig jaar een oude heks en werd haar theeservies verkocht aan een antiekwinkel. Kupila ga je jedna Normalka, donela ga kući i pokušala da posluži prijateljice čajem iz njega. Een normale vrouw kocht het, bracht het mee naar huis en probeerde er thee van te serveren aan haar vrienden. Bila je to noćna mora – tata je nedeljama radio prekovremeno. Es war ein Albtraum – Dad machte wochenlang Überstunden. It was a nightmare - dad worked overtime for weeks. Het was een nachtmerrie - vader werkte wekenlang overuren. – Šta se desilo? – Čajnik je poludeo i počeo da prska vreli čaj svuda okolo, a jedan čovek je završio u bolnici jer su mu mašice za šećer priklještile nos. - Die Teekanne spielte verrückt und fing an, überall heißen Tee zu verspritzen, und ein Mann landete im Krankenhaus, weil ihm die Zuckermaschine in die Nase drückte. – The teapot went crazy and started spraying hot tea everywhere, and one man ended up in the hospital because the sugar tongs pinched his nose. – De theepot werd gek en begon overal hete thee te spuiten, en een man belandde in het ziekenhuis omdat de suikertang in zijn neus kneep. Tata je izludeo, u kancelariji rade samo on i stari veštac po imenu Perkins, i morali su da bacaju gomilu Memorijskih čini i štošta drugo da bi zataškali celu stvar... – Ali tvoj tata... ova kola... Fred se nasmeja. Dad wurde verrückt, nur er und ein alter Zauberer namens Perkins arbeiten im Büro, und sie mussten ein paar Erinnerungszauber und etwas anderes wegwerfen, um die ganze Sache zu vertuschen ... - Aber dein Dad ... dieses Auto ... . .. Fred lachte. Dad's gone crazy, it's just him and an old wizard named Perkins working in the office, and they had to cast a bunch of Memory Charms and whatnot to cover the whole thing up... - But your dad... this car... Fred laughed. . Pap is gek geworden, alleen hij en een oude tovenaar genaamd Perkins werken op kantoor, en ze moesten een aantal Memory Charms gebruiken en zo om alles te verdoezelen... - Maar je vader... deze auto... Fred lachte. – Da, tata je lud za svim što ima veze s Normalcima, naša šupa je puna njihovih stvari. - Ja, Papa ist verrückt nach allem, was mit den Normals zu tun hat, unser Schuppen ist voll mit ihren Sachen. - Ja, papa is gek op alles wat met Normals te maken heeft, onze schuur staat vol met hun spullen. On ih demontira, baca čini na njih, pa ih ponovo sklapa. Er zerlegt sie, verzaubert sie und setzt sie wieder zusammen. He dismantles them, casts spells on them, then reassembles them. Hij haalt ze uit elkaar, spreekt er spreuken over uit en zet ze weer in elkaar. Kada bi izvršio raciju u našoj kući, morao bi odmah sebe da uhapsi. Wenn er unser Haus überfallen würde, müsste er sich sofort verhaften. If he raided our house, he would have to arrest himself immediately. Als hij ons huis zou binnenvallen, zou hij zichzelf onmiddellijk moeten arresteren. To izluđuje mamu. Het maakt mama gek. – Evo ga glavni put – reče Džordž, vireći kroz vetrobran. 'Hier is de hoofdweg,' zei George terwijl hij door de voorruit tuurde. – Stižemo za deset minuta... taman na vreme, sviće... Duž horizonta na istoku video se bled rozikast sjaj. - Wir sind in zehn Minuten da ... gerade rechtzeitig, Kerzen ... Ein blassrosa Schimmer war am Horizont im Osten zu sehen. - We'll arrive in ten minutes... just in time, it's getting dark... Along the horizon in the east, a pale pink glow was visible. - We komen over tien minuten aan... net op tijd, het wordt donker... Langs de horizon in het oosten was een lichtroze gloed zichtbaar. Fred spusti kola niže i Hari vide obrise polja i načičkanog drveća. Fred stellte das Auto ab und Harry sah die Umrisse des Feldes und die beschnittenen Bäume. Fred lowered the cart lower and Harry could see the outline of fields and studded trees. Fred liet de kar lager zakken en Harry kon de contouren van velden en bezaaide bomen zien. – Mi živimo malo izvan sela – reče Džordž. – Oteri Sent Kečpol... Kola su letela sve niže i niže. - Weg mit St. Catchpool ... Die Autos flogen tiefer und tiefer. - Rij weg St. Catchpole... De kar vloog lager en lager. Krajičak sjajnog crvenog sunca probijao se kroz drveće. Der Rand der leuchtend roten Sonne brach durch die Bäume. Een sprankje felrood zonlicht brak door de bomen. – Sletanje! - Landung! – reče Fred kad s lakim treskom udariše u zemlju. Sagte Fred, als er auf den Boden knallte. - zei Fred toen hij met een lichte plof de grond raakte. Sleteli su pored trošne garaže u malom dvorištu, a Hari pogleda napolje i prvi put vide Ronovu kuću. Izgledala je kao da je nekada bila veliki kameni svinjac, kome su tu i tamo dodavane sobe, dok nije narastao za nekoliko spratova i toliko se naherio da je izgledao kao da se podupire magijom (kao što, Hari se podseti, verovatno i jeste). Es sah aus, als wäre es einmal ein großer Schweinestall aus Stein gewesen, dem hier und da Räume hinzugefügt wurden, bis es ein paar Stockwerke wuchs und so voll war, dass es aussah, als wäre es von Magie gestützt (wie Harry sich erinnert, wahrscheinlich war). . Het zag eruit alsof het ooit een grote stenen varkensstal was geweest, met hier en daar kamers, totdat het meerdere verdiepingen hoog werd en zo uitpuilde dat het leek alsof het werd ondersteund door magie (wat, herinnerde Harry zichzelf eraan, waarschijnlijk was ). Na vrh crvenog krova bilo je nataknuto četiri ili pet dimnjaka. Boven op het rode dak stonden vier of vijf schoorstenen. U zemlju blizu ulaza bio je zaboden nakrivljen znak, na kome se moglo pročitati: „Jazbina“. In der Nähe des Eingangs wurde ein schiefes Schild mit der Aufschrift "Lair" in den Boden getrieben. Bij de ingang was een scheef bord in de grond gestoken waarop stond: 'The Lair'. Oko ulaznih vrata ležala je gomila čizama velingtonki i veoma zarđao kazan. Um die Haustür herum lagen ein Haufen Gummistiefel und ein sehr rostiger Kessel. Nekoliko debelih smeđih kokošaka kljuckalo je tamo-amo po dvorištu. Ein paar fette braune Hühner pickten im Hof hin und her. – Nije ništa posebno – reče Ron. – Sjajno je – reče Hari radosno, pomislivši na Šimširovu ulicu. 'Het is geweldig,' zei Harry vrolijk, denkend aan Buxusstraat. Izašli su iz kola. Ze stapten uit de auto. – Sada ćemo strašno tiho da se popnemo gore – reče Fred – i sačekaćemo da nas mama pozove na doručak. „Jetzt gehen wir ganz leise nach oben“, sagte Fred, „und warten, bis Mama uns zum Frühstück einlädt.“ - Nu gaan we heel rustig naar boven - zei Fred - en we wachten tot mama ons uitnodigt voor het ontbijt. Onda ćeš ti, Rone, da se sjuriš dole i da kažeš: 'Mama, vidi ko se pojavio noćas! Dan haast jij, Ron, je naar beneden en zegt: 'Mam, kijk eens wie er gisteravond kwam opdagen! ', a njoj će biti drago što vidi Harija i niko neće saznati da smo leteli kolima. – Važi – reče Ron. – Hajde, Hari, ja spavam na... Ron gadno pozelene, pogleda prikovanog za kuću. - Komm schon, Harry, ich schlafe weiter ... Ron ekelhaft grün, seine Augen auf das Haus gerichtet. - Kom op, Harry, ik slaap verder... Ron werd akelig groen, keek naar het huis. Ostala trojica se okrenuše ka njemu. De andere drie keerden zich naar hem toe. Preko dvorišta je marširala gospođa Vizli, rasterujući kokoške, a za nisku, punačku ženu prijatnog lica, bilo je neverovatno koliko je ličila na sabljozubog tigra. Mrs. Weasley marschierte über den Hof und verstreute Hühner, und für eine kleine, rundliche Frau mit freundlichem Gesicht war es erstaunlich, wie sehr sie einem Säbelzahntiger ähnelte. Across the yard marched Mrs. Weasley, scattering the chickens, and for a short, plump woman with a pleasant face, it was amazing how much she resembled a saber-toothed tiger. Over het erf marcheerde mevrouw Wemel, de kippen uiteendrijvend, en voor een kleine, mollige vrouw met een aardig gezicht was het verbazingwekkend hoeveel ze op een sabeltandtijger leek.