Hrvati i Balkan
Hrvati ne žele imati veze s Balkanom
Gallupovo istraživanje provedeno je na 1000 ispitanika u svakoj od sedam država
ZAGREB - Hrvatski građani veliki su domoljubi i većina ih smatra da ne pripadaju Balkanu. Iako velik broj građana smatra da im se životni standard pogoršava, ipak žele ostati živjeti u Hrvatskoj.
Pokazalo je to Gallupovo istraživanje provedeno u sedam zemalja regije, na 1000 ispitanika u svakoj zemlji. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2008. godine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i na Kosovu.
Prema tom istraživanju, 65 posto ispitanika u Hrvatskoj gaji jake ili izrazito jake osjećaje prema svojoj domovini. Identifikacija sa svojom zemljom snažnija je samo na Kosovu (76 posto), a jednak postotak kao u Hrvatskoj zabilježen je još u Makedoniji.
Najmanje građana, 33 posto, identificira se sa svojom zemljom u BiH. Takav rezultat posljedica je negativnih stavova građana Republike Srpske prema BiH, jer se u tom entitetu samo 10 posto ispitanika identificiralo s BiH.
U Hrvatskoj je daleko najveći zazor od Balkana: 60 posto hrvatskih građana ne može se poistovjetiti s Balkanom. Od Balkana bježi nešto manje od polovice ispitanika u BiH, u kojoj 47 posto građana ne želi imati veze s njim. U ostalim državama strah od Balkana puno je manji: s Balkanom se ne želi poistovjetiti 34 posto Srba, 32 posto Crnogoraca, 23 posto Albanaca. Najmanji problem s Balkanom imaju Makedonci i Kosovari.
Hrvati su najveći pesimisti kad je riječ o standardu: 44 posto ispitanika kaže kako očekuju pogoršanje životnog standarda. Isto misli više od 40 posto ispitanika još i u BiH i Mekedoniji. U bolji život najviše u regiji su uvjereni građani Kosova: 59 posto ispitanika očekuje poboljšanje standarda.
Da će bolje živjeti, smatra i 47 posto Crnogoraca, dok u ostalim državama nadu u bolji životni standard gaji između 31 posto (u Srbiji) i 36 posto (u Albaniji) građana. Građani Hrvatske u najvećem broju ne vjeruju svojoj vladi da čini sve u borbi protiv kriminala. Čak 78 posto ispitanika kaže da država ne čini sve što je u njenoj moći.
